Naslovnica Informacije Djelatnosti Centri izvrsnosti Kontakt
 

GASTROENTEROLOGIJA

U sklopu gastroenterološke ambulante može se učiniti kompletna neinvazivna subspecijalistička obrada probavnog sustava, te po dobivenim nalazima ordinirati adekvatnu terapiju.

GASTROSKOPIJA

Gornjom endoskopijom ili gastroskopijom, pregledava se sluznica gornjeg dijela probavnog sustava, jednjak, želudac i dvanaesnik. Pretraga se izvodi vrlo tankim savitljivim instrumentom, poput malog prsta, na kome se nalazi optički instrument i izvor svijetla, što omogućuje prikaz unutrašnjosti organa na vanjskom ekranu.

Zašto se radi gastroskopija?
Ova pretraga omogućuje jasan uvid u stanje gornjeg djela probavnog sustava. Pretragu je svakako bitno učiniti u svake osobe starije od 45 godina koja ima novonastalu bol u žličici, osjećaj nadutosti nakon određene hrane ili žgaravicu. Također ju je neophodno učiniti u svake osobe koja ima alarmantne simptome, kao što su pojava krvi u stolici ili crna stolica poput katrana, osjećaj otežanog gutanja, disfagije, gubitak na težini ili slabokrvnost (osobito u muškaraca). Ova je pretraga neusporedivo bolja u odnosu na rendgensko snimanje želuca.

Kako se izvodi gastroskopija?
Pretraga se izvodi na lijevom boku. Prije pretrage se postavi štitnik za usta, te se daje lokalna anestezija lidokainom u obliku spreja (poput lijeka kod vađenja zuba). Za vrijeme pretrage bolesnik može normalno disati, bilo na usta ili nos, a potrebno je ne gutati slinu, osim ako to medicinsko osoblje od pacijenta ne zatraži. Aparat se pažljivo uvodi kroz usta, dalje u jednjak, želudac i dvanaestnik. Pretraga je u osnovi neugodna, ali nije bolna. Ako su ljudi izrazito osjetljivi ili se boje pretrage , može se obaviti u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Liječnik tijekom pretrage može uzeti mali uzorak tkiva za dodatne pretrage, primjerice ako želi utvrditi da li se na promijenjenoj sluznici radi o dobroćudnoj ili zloćudnoj promjeni, ili za određivanje prisutnosti bakterije H. pylori, koja predstavlja čimbenik rizika za razvoj kroničnih želučanih bolesti. Gastroskopija omogućuje i odstranjivanje dobroćudnih izraslina na sluznici (polipa), zaustavljanje krvarenja, te širenje suženja koje onemogućuje normalan prolaz hrane ili tekućine i drugo.

Priprema
Prije pretrage ne smijete jesti najmanje 4-6 sati. Prazan želudac nužan je kako bi se mogao napraviti nesmetani pregled. Važno je da svom liječniku unaprijed kažete sve lijekove i pripravke (i one biljne) koje uzimate. Važno je isto tako da liječniku kažete sve bolesti od kojih bolujete ili ste bolovali (bolest srčanih zalistaka primjerice jer je u tom slučaju potrebno unaprijed uzeti antibiotik). Ako znate da ste na nešto alergični, važno da unaprijed obavijestite liječnika.
Pretraga može izazvati laganu nelagodu, koja se može bitno umanjiti dobrom pripremom i razgovorom s liječnikom, jer ljudi u pravilu misle da je pretraga strašnija no što to u stvarnosti jest. Slobodno unaprijed pitajte liječnika sve što Vas zanima. Može se dati i blaži sedativni lijek, koji će tjeskobnu osobu opustiti i olakšati pretragu, iako to najčešće nije potrebno.
Pretraga se radi na način da bolesnik legne na lijevi bok. Instrument se polako uvodi kroz usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Instrument ne smeta pri disanju i pacijent može disati bilo na nos, bilo na usta. Većina bolesnika nema pri pretrazi doživljaj značajnije nelagode, osobito kada se slijedite upute osoblja koje vodi pretragu. Nakon pretrage može zaostati blagi podražaj u ždrijelu, ili nadutost u trbuhu. Nakon odlaska možete normalno jesti kada popusti osjećaj utrnutosti u grlu, što je obično u roku ? do 1 sata. Ako ste dobili neki lijek za ublažavanje straha i nelagode ili za opuštanje ne smijete upravljati vozilom još neko vrijeme, sve dok traje njegovo djelovanje. Kako je to najmanje nekoliko sati neka Vas neko drugi doveze na pretragu i iza toga odveze kući.
Komplikacije pretrage su moguće, ali su izuzetno rijetke. Krvarenje je moguće iz mjesta uzimanja uzoraka tkiva ili nakon odstranjenja izraslina (polipa), no to je vrlo rijetko i obično zahtijeva tek kraće praćenje. Rijetko može doći do perforacije (puknuća) na stjenci probavnih organa. Važno je na vrijeme uočiti znakove i simptome kao što je pojava zimice, tresavice ili povišene temperature, novonastalo otežano gutanje, bolovi u ždrijelu, prsima ili trbuhu, ili bilo koji drugi novonastali znak, odnosno simptom. Većinu lijekova se može nastaviti uzimati, ali neki lijekovi utječu na pripremu ili samu pretragu. Obavijestite liječnika koji će vam raditi pretragu da ste na terapiji lijekovima protiv zgrušavanja krvi kao što je Martefarin (varfarin). ReoPro (abciximab), Plavix, Zyllt (klopidogrel), Persantine (dipiridamol), Integrillin (eptifibatide), Tagren (tiklopidine), Aggrastat (terofiban). Obavezno napomenite alergije na lijekove.


KOLONOSKOPIJA

Kolonoskopija je pregled debelog crijeva, od najnižeg dijela, rektuma, pa sve do spoja debelog i tankog crijeva. Pretraga se vrši savitljivim aparatom poput tanke cijevi debljine kažiprsta sa svijetlom i kamerom na vrhu. Uvodi se kroz analani otvor u debelo crijevo.

Zašto se radi kolonoskopija?
Pregled treba učiniti kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju sa pojavom proljeva, neobjašnjivom boli u trbuhu, pojavi krvi u stolici ili nakon stolice. Pregled bi trebalo učiniti u svih starijih od pedeset godina sa podacima o polipima ili raku debelog crijeva u obitelji, ili deset godina prije pojave raka debelog crijeva u najmlađeg člana obitelji. Preporuča se i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života. Kolonoskopija dozvoljava liječniku da vidi i najmanje promjene na sluznici crijeva, te da istovremeno uzima materijal sa patohistološku analizu ili da odmah odstrani polipozne promjene.

Priprema za pregled
Vaše debelo crijevo mora biti u potpunosti prazno prije pregleda. Da bi se pripremili za pregled, prethodna dva do tri dana treba biti na tekućoj dijeti (bistra juha, bistri voćni sokovi, voda, čaj). Dan prije pregleda potrebno je uzeti preparat za čićenje crijeva ( gorku sol, X - PREP, Purisan ili slično), prema uputi za čišćenje koju ste dobili od liječnika. Tijekom dana pijte što više tekućine, 4 do 5 litara. Tekućinu treba piti iz većih čaša, a ne ju piti malo po malo. Na dan pretrage može se piti bezbojna tekućina, a ukoliko će pretraga biti u anesteziji, ne smije se ništa jesti niti piti 4 sata prije pretrage.
Ako inače uzimate neke lijekove posavjetujte se prije toga sa liječnikom možete li ih uzeti prije pregleda ili ne. Osobito je važno napomenuti uzimanje lijekova za razrjeđivanje krvi /Martefarin (varfarin, ReoPro (abciximab), Plavix, Zyllt (klopidogrel), Persantine (dipiridamol), Integrillin (eptifibatide), Tagren (tiklopidine), Aggrastat (terofiban)/. Isto tako, ako bolujete od srčanih ili plućnih bolesti, porazgovarajte o njima sa liječnikom i ponesite raniju medicinsku dokumentaciju.

Kako se izvodi pretraga?
Pregled se izvodi na lijevom boku, a kolonoskop se polako i pažljivo uvodi kroz anus, rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja sa tankim crijevom. Tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla dobro analizirati. Pregled je ponekad bolan, praćen osjećajem nadutosti i rijetko traje dulje od pola sata. U onih pacijenata koji su prethodno imali veću operaciju u trbuhu, bili zračeni ili imaju nizak prag za bol, preporuča se pregled u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Iako je buđenje iz anestezije vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ne smijete voziti automobil ostatak dana, a uputno bi bilo na pregled doći sa pratnjom.
Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad sa nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda. Ako ste bili u anesteziji neko ćete vrijeme provesti u prostoru ordinacije.
Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzimana biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Koji su nedostatci kolonoskopije?
Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Ipak radi se o invazivnoj metodi koja ima komplikacije, koje su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, te trganje (perforaciju) stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati svog liječnika ili se javiti u hitnu službu bolnice u slučaju krvi u stolici, jakih bolova u trbuhu, temperature ili tresavice.